Dr. sc. Vlasta Švoger
Vlasta Švoger rođena je u Zagrebu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je povijest i njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu 2000. godine stekla znanstveni stupanj magistra znanosti, a 2004. godine obranila doktorsku disertaciju “Hrvatsko liberalno novinstvo u doba revolucije – Saborske novine, Slavenski Jug, Südslawische Zeitung i Jugoslavenske novine (1848.-1852.)” (mentor: akademik Nikša Stančić).
Od 1992. do 1994. godine predavala je njemački jezik i povijest u osnovnim školama u Zagrebu. Od 1. travnja 1995. godine zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu na Odjelu za povijest 19. stoljeća, a od 2012. na radnome mjestu više znanstvene suradnice. Dana 21. ožujka 2019. izabrana je u zvanje znanstvene savjetnice u trajnome zvanju.
U ljeto 1992. mjesec dana je boravila na Sveučilištu Justusa Liebiga (Justus-Liebig-Universität) u Gießenu u Saveznoj Republici Njemačkoj na stručnom usavršavanju kao stipendistica DAAD-a.
Tijekom akademskih godina 2000./2001. do 2002./2003. sudjelovala je u izvođenju nastave iz kolegija Hrvatski narod u 19. stoljeću na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, a od ak. god. 2010. do 2014. na istome fakultetu izvodila je nastavu iz kolegija Povijest 19. st.
Bila je članica organizacijskog odbora međunarodnog znanstvenog skupa Hrvatska 1848. i 1849. (Zagreb, 21. – 23. listopada 1998.). Organizirala je i vodila sekciju Mediji i oblikovanje javnoga mnijenja na I. kongresu hrvatskih povjesničara, Zagreb, 9.-11. prosinca 1999. Organizirala je i vodila sekciju Povijest školstva i obrazovanja u sklopu V. kongresa hrvatskih povjesničara, Zadar, 5.-8. listopada 2017. Bila je članica Znanstvenog odbora međunarodne konferencije Being a Student in the Habsburg Monarchy, Zagreb, 18.-19. svibnja 2017. i članica organizacijskog odbora međunarodne konferencije Hrvatsko-ugarska nagodba: nastanak, provedba, posljedice, održane 22. studenoga 2018. u Zagrebu.
Od svibnja 2014. pročelnica je Odjela za povijest 19. stoljeća, a od prosinca 2012. predsjednica Etičkog povjerenstva Hrvatskog instituta za povijest.
Od 1999. do 2002. godine bila je članica uredništva Časopisa za suvremenu povijest, a od 2000. do 2002. tajnica istoga časopisa. Od 2004. godine do ožujka 2007. bila je članica uredništva i pomoćnica glavnog urednika časopisa Review of Croatian History. Od siječnja 2009. članica je uredništva Povijesnih priloga. Bila je članica nekoliko povjerenstava za ocjenu magistarskih i doktorskih radova. Članica je Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (HNOPZ), Društva za hrvatsku povjesnicu i International Society for Intellectual History.
Bila je suradnica na međunarodnim projektima Education of Church Elite in Central Europe. St. Augustine College for Diocesan Priests (“Frintaneum”) in Vienna as a Post-Graduate and Networking Institution of the Monarchy 1816-1918 and The Lexicon of Bishops from the Habsburg Monarchy 1806-1918. koje su koordinirali Institut za crkvenu povijest Katoličko-teološkog fakulteta Sveučilišta u Beču i Sveučilište Gregoriana u Rimu. Projekt je trajao od 2009. do 2012. godine. Kao nacionalni koordinator za Hrvatsku zajedno s partnerima iz Njemačke, Češke, Poljske, Slovenije i Ukrajine (na čelu konzorcija bilo je Sveučilište Tübingen, partneri u konzorciju: Sveučilišta u Pragu, Ljubljani, Varšavi, Kijevu i Chernovitzu, Literaturhaus Stuttgart, Villa Decius Krakov i Hrvatski institut za povijest) 2015. godine sudjelovala je u prijavi projekta Cultural Messengers: European Circulators of Texts, Ideas, Events za natječaj Horizon 2020, REFLECTIVE-2-2015-Emergence and transmission of European cultural heritage and Europeanisation. Potkraj iste godine sudjelovala je u prijavljivanju projekta Kulturvermittler_innen Europas, koji je Sveučilište Tübingen kao nositelj projekta (zajedno s partnerima iz Hrvatske, Slovenije, Češke i Ukrajine) prijavilo na natječaj Saveznog ministarstva za obrazovanje i istraživanje Savezne Republike Njemačke u sklopu programa “Internationale Zusammenarbeit in Bildung und Forschung, Region Mittelost- und Südosteuropa”.
Bila je suradnica na projektima „Povijest političke misli i političkih stranaka u Hrvata od 18.-20. stoljeća“, „Politički život u hrvatskom društvu od druge polovice 19. stoljeća do početka 20. stoljeća“, „Politički život u hrvatskom društvu od 1840.-ih do 1940.-ih godina“ koje je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.
Vlasta Švoger napravila je strukovnu redakciju povijesnih termina za Njemačko-hrvatski univerzalni rječnik (autori: Renate Hansen-Kokoruš, Josip Matešić, Zrinka Pečur-Medinger, Marija Znika) Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje – Nakladni zavod Globus, 2005. Suradnica je u publikacijama Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
Kao rezultat svog znanstvenog rada objavila je tri monografije, dvije knjige građe (u koautorstvu) i uredila je dvije knjige (kao suurednica). Objavila je više od pedeset znanstvenih radova u domaćim i inozemnim časopisima i zbornicima radova, sudjelovala je na velikom broju međunarodnih i domaćih konferencija. Glavno područje njezina istraživanja je intelektualna, politička, kulturna i društvena povijest Hrvatske u 19. stoljeću, hrvatsko novinstvo, položaj tiska i fenomen javnosti u tom razdoblju. Zadnjih nekoliko godina istražuje modernizaciju hrvatskog školstva u 19. stoljeću.