
Dr. sc. Teodora Shek Brnardić
Teodora Shek Brnardić rođena je 1971. u Zagrebu, gdje je diplomirala klasične jezike (1994) i magistrirala povijest (1999) na Filozofskom fakultetu. Nakon toga, završila je doktorske studije na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, obranivši 2004. godine doktorat na temu Enlightened Officer at Work: The Educational Projects of the Bohemian Count Francis Joseph Kinsky (1739-1805). Tijekom studija specijalizirala se za istraživanje prosvjetiteljstva i dobila je istraživačke stipendije u Grazu, Beču, Göttingenu, Edinburghu, Pragu i Budimpešti. Nastojeći proširiti svoje profesionalne vještine pohađala je nekoliko radionica, uključujući Medijevističku radionicu u Dubrovniku, radionicu digitalne humanistike u Hagu i nekoliko radionica za projektni menadžment. Surađivala je na nekoliko nacionalnih i međunarodnih projekata: Hrvati u Beču (1790-1918) (Savezno ministarstvo znanosti Republike Austrije); Hrvatska latinistička historiografija i Vojna krajina: građa i studije (Hrvatski institut za povijest); Nikola Škrlec Lomnički (1729-1799) (Pravni fakultet u Zagrebu), The Intellectual History of Patriotism in East-Central Europe in the Early-Modern Period (Central European University), a trenutno je nacionalni koordinator projekta iz programa Obzor 2020 Cultural Opposition: Understanding the Cultural Heritage of Dissent in the Former Socialist Countries. Od 1994. je zaposlena u Hrvatskom institutu za povijest (trenutno je na radnome mjestu višeg znanstvenog suradnika). Predavala je nekoliko kolegija, uglavnom vezanih za ranonovovjekovni latinski jezik na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, Pravnom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dr. Shek Brnardić autorica je monografije Svijet Baltazara Adama Krčelića. Obrazovanje na razmeđu tridentskoga katolicizma i katoličkoga prosvjetiteljstva (2009). Objavila je veći broj znanstvenih radova na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku u hrvatskim i inozemnim časopisima. Njezin je znanstveni interes usmjeren na intelektualnu historiju i kulturne transfere u razdoblju prosvjetiteljstva. S temama vezanima za prosvjetiteljstvo redovito sudjeluje na konferencijama, kongresima i radionicama u Hrvatskoj i inozemstvu.
U sklopu projekta proučavat će intelektualnu i kulturnu povijest transfera različitih ideja, a napose prosvjetiteljstvo na periferiji (u Hrvatskoj) kao europski fenomen. Istraživat će i Napoleonov kulturni imperijalizam i oblikovanje političke kulture u hrvatskim zemljama te (zapadno)europske utjecaje na stvaranje moderne uprave u Hrvatskoj.
Izbor radova vezanih za temu projekta:
1. “The Enlightenment’s Choice of Latin: the Ratio educationis of 1777 in the Kingdom of Hungary”. Latin at the Crossroads of Identity. The Evolution of Linguistic Nationalism in the Kingdom of Hungary, Almási, Gábor – Šubarić, Lav (ed.). Leiden: Brill, 2015, 120-151.
2. “Intelektualni razvoj”. U potrazi za mirom i blagostanjem. Hrvatske zemlje u 18. stoljeću, Čoralić, Lovorka (ur.). Zagreb: Matica hrvatska, 2013, 195-218
3. Svijet Baltazara Adama Krčelića. Obrazovanje na razmeđu tridentskoga katolicizma i katoličkoga prosvjetiteljstva, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2009.
4. “The Enlightenment in Eastern Europe: Between Regional Typology and Particular Micro-history”, European Review of History, 13 (2006), 3; 411-435
5. “Tomo Bassegli: Patriotic musings”, Late Enlightenment – Emergence of the Modern ‘National Idea’ , Volume One (Discourses of Collective Identity in Central and Southeast Europe), Trencsényi, Balázs ; Kopeček, Michal (ed.). Budapest: CEU Press, 2006, 312-315
6. “Intellectual Movements and Geo-Political Regionalisation: The Case of the East European Enlightenment”, East Central Europe/L’Europe du Centre Est. Eine wissenschaftliche Zeitschrift, 32 (2005) 147-178