Doc. dr. sc. Marina Protrka Štimec
Marina Protrka Štimec docentica je na Katedri za noviju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na istom je fakultetu 1998. godine diplomirala kroatistiku i filozofiju, 2002. magistrirala s temom Novela u hrvatskoj književnoj periodici 1830-1881., a 2008. doktorirala s radom Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. stoljeća. Znanstvenim, stručnim i nastavničkim radom vezana uz teme kanona, autorstva, pamćenja, identiteta, medija, povijesti i teorije nacionalne i dječje književnosti, teorije diskursa i postkolonijalne teorije. Samostalnim izlaganjima sudjelovala na brojnim domaćim i inozemnim međunarodnim znanstvenim skupovima. Objavila znanstvenu monografiju Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. st. (2008.) i Politike autorstva (2019). te niz znanstvenih i stručnih članaka, prikaza i recenzija. Uredila zbornik Veliki Vidar. Stoljeće Grigora Viteza (2013, s D. Zalar i D. Zima) te Ja kao svoja slika. Diskurzivnost i koncepti autorstva Tina Ujevića (s A. Ryznar, 2020.), priredila kritičko izdanje Članaka Ivane Brlić Mažuranić (2013).
Surađivala je na projektu Hrvatske književne bibliografije (1998-2008) te u izradi Leksikona hrvatskih pisaca (2000), Leksikona hrvatske književnosti: Djela (2002), Hrvatske književne encikopedije (2010-2012) i Leksikonu Antuna Gustava Matoša (2015). U sklopu Prediplomske nastave na Odsjeku na kroatistiku predaje kolegije Novija hrvatska književnost: čitanje tekstova; Hrvatska dječja književnost, Hrvatska književnost 19. stoljeća. Na diplomskom studiju Odsjeka za kroatistiku predaje kolegije: Orijentalizam i okcidentalizam u hrvatskoj književnosti; Putopis u hrvatskoj književnosti: ideologija žanra; Autor i autorstvo u hrvatskoj književnosti, a na doktorskom studiju predaje kolegij Književnost i kanon. Voditeljica je projekta Književne revolucije financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost (IP-01-2018-7020).
U okviru projekta istraživat će kulturni transfer iz zapadnoeuropskih književnosti u hrvatsku književnost 19. stoljeća na odabranim primjerima istaknutih hrvatskih književnika. Analizirat će i staviti u širi kulturni i politički kontekst utjecaje različitih modernih ideja europske provenijencije koje su obilježile knjižvni rad i javnu (i političku) djelatnost najvećih hrvatskih književnika toga vremena Ivana Mažuranića, Ante Kovačića, Silvija Strahimira Kranjčevića i Antuna Gustava Matoša.
Izbor radova relevantnih za projekt:
1. Protrka, Marina, Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. stoljeća. Zagreb: FF Press, 2008.
2. Protrka Štimec, Marina, „Očetje književnosti in otroci časa. Spominske slovesnoti v produkciji začetkov hrvaške nacionalne književnosti“, Studia litteraria 22 (2016), 153-169.
3. Protrka Štimec, Marina, „Pleasure and Pain. Corporeality in Ivan Mažuranić’s Samail-aga Čengić’s Death“. Myth and Its Discontents. Memory and Trauma in Central and Eastern European Literature / Mythos und Ernüchterung. Zu Trauma und (fraglicher) Erinnerung in Literaturen des zentralen und östlichen Europa, Lugarić, Danijela – Car, Milka – Tamás Molnár, Gábor (ur.), Wien: Praesens Verlag, 2017., 91-105.