Dr. sc. Branko Ostajmer

Rođen je u Đakovu 1978. godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu (opću gimnaziju). Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je povijest 2004. godine i stekao zvanje profesora povijesti i diplomiranoga povjesničara. Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 2011. godine obranio je doktorsku disertaciju Narodna stranka u Slavoniji i Srijemu 1883.–1903. Od 1. travnja 2006. zaposlen je u Hrvatskom institutu za povijest. Godine 2012. izabran je u zvanje znanstvenog suradnika. Na Hrvatskom institutu za povijest sudjelovao je u radu projekta “Slavonija, Srijem i Baranja 1860-1945: politika, društvo, kultura”. Od 2009. godine suradnik je Hrvatskoga biografskog leksikona Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” u Zagrebu, a suradnik je i međunarodnoga projekta Kirchliche Elite-Bildung für Zentraleuropa. Das Priesterkolleg St. Augustin („Frintaneum“) in Wien als Post-Graduate-Einrichtung und Netzwerkstatt der Donaumonarchie 1816-1918, pod vodstvom Instituta za crkvenu povijest Katoličko-teološkog fakulteta Sveučilišta u Beču. Od 2007. godine član je uredništva Zbornika Muzeja Đakovštine. Od rujna do prosinca 2009. boravio je na istraživačkoj stipendiji u Pečuhu (Pečuško sveučilište, Filozofski fakultet), a od prosinca 2014. do veljače 2015. na istraživačkoj stipendiji u Budimpešti (Institut za povijest Mađarske akademije znanosti), u oba navrata kao stipendist Vlade Republike Mađarske, odnosno Instituta Balassi. Znanstveni interes usmjeren mu je na teme iz intelektualne, političke, društvene i kulturne s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće, uz posebnu pozornost na prostor Kraljevine Hrvatske i Slavonije te na hrvatsko-mađarske odnose.
U sklopu projekta proučavat će razvitak parlamentarizma i parlamentarne kulture u Hrvatskoj u posljednjoj fazi postojanja Austro-Ugarske Monarhije, a na primjeru rada hrvatskih zastupnika u zajedničkom Ugarsko-hrvatskom saboru u Budimpešti uspoređivat će parlamentarnu kulturu u Hrvatskoj i Ugarskoj u navedenom razdoblju s njezinim razvojem u drugim europskim zemljama. Istraživat će i pitanje političke ravnopravnosti Židova u Hrvatskoj, odnosno sudjelovanje Židova u hrvatskom političkom životu te pojavu različitih oblika antisemitizma u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća u širem europskom kontekstu.

Izabrani radovi relevantni za projekt:
1. Ostajmer, Branko, „Horvát képviselők a budapesti közös országgyűlésben (1868–1918) / Hrvatski zastupnici u Zajedničkom saboru u Budimpešti (1868. – 1918.)“, u: A horvát–magyar együtt élés fordulópontjai. Intézmények, társadalom, gazdaság, kultúra / Prekretnice u suživotu Hrvata i Mađara. Ustanove, društvo, gospodarstvo i kultura. Fodor Pál, Sokcsevits Dénes, Turkalj Jasna, Karbić Damir (ur.), Budapest: MTA Bölcsészett udományi Kutatóközpont; Történett udományi Intézet; Horvát Történett udományi Intézet, 2015., 436-443, 471-478.
2. Horbec, Ivana – Ostajmer Branko, “Institut sv. Augustina (Frintaneum) u Beču i pitomci iz Bosanske ili Đakovačke i Srijemske biskupije”. Croatica Christiana periodica, god. 38 (2014) br. 75, 85.-111.
3. Ostajmer, Branko, “Opća zemaljska izložba u Budimpešti 1885. i njezin odjek u najvažnijim novinama banske Hrvatske”, u: X. međunarodni kroatistički znanstveni skup, ur. Stjepan Blažetin, Pečuh 2012., 349.-380.

CROSBI