Govor dr. Ignjata Brlića u Hrvatskom saboru, XVI. saborska sjednica držana dne 22. rujna 1868.

Brlić objašnjava svoju ulogu u pregovorima o Hrvatsko-ugarskoj nagodbi i izražava vlastito mišljenje o Nagodbi koju ocjenjuje iz perspektive ustavnosti.

Izvornik: Dnevnik Sabora trojedne kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije držana u glavnom gradu Zagrebu godine 1868.-1871., Zagreb, Tiskara „Narodnih novinah“ (s. a.), 155.-159.

Ilustracija: naslovnica Dnevnika Sabora trojedne kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije držana u glavnom gradu Zagrebu godine 1868.-1871.

Ključne riječi: Hrvatsko-ugarska nagodba, odgovornost bana, zakonodavna inicijativa, ustavnost

„ (…) meni je sveta dužnost pred ovim saborom i javnim mnienjem, kao zastupnik naroda, i kao član kraljevinskoga odbora opravdati svoje političko držanje u kraljevinskom odboru, i kazati, s kakvimi nadami sam ja ovo odlično poslanstvo primio, i kako sam se obeznadjen vratio. (…)
Tražeć u ovoj nagodbenoj osnovi jamstva ustavnosti domovini svojoj, zahman ih tražim, nigdje ih naći nemogu. Kao najglavnije jamstvo ustavne slobode smatra se punim pravom u svih slobodnih državah odgovornost vlade. (…) unicum je u ustavnom životu, da poglavar jedne autonomne vlade zavisi od poglavara druge zemlje, a još veće čudo, da takav zavisan poglavar bude svomu narodu i svomu saboru odgovoran. (…) jer samo onaj po saboru predloženi i po Njegovu Veličanstvu imenovani ban može se u pravom smislu rieči samostalnim, dakle i odgovornom [!] smatrati, jer bez te samostalnosti neima odgovornosti u pravnom smislu te rieči. (…)
Kad bi dakle imali onu odgovornost vlade, koju smo svi zahtjevali, i koju smo svi željeli, tim još nebi postigli ustavnosti, jer budgeta neimamo. Bez odgovornosti vlade neima ustavnosti, bez budgeta neima odgovornosti vlade; mi neimamo niti odgovornosti vlade, niti budgeta, dakle o tom, da ćemo ustavnim načinom upravljani biti, neima razgovora.
Slično jamstvo ustavnosti sačinjava pravo inicijative zakone predlagati, koje je dosad i kruni i saboru jednako pripadalo. (…)
Ovdje [tj. u tekstu Hrvatsko-ugarske nagodbe o kojoj Sabor raspravlja i koju treba usvojiti] se od dosadašnjeg prava inicijative odstupljuje i ta inicijativa samo banu pridržaje; a dosadašnje pravo sabora i krune u tom pogledu podpuno elidira (…) Kad se znade, koliko se u ustavnih zemljah sabori za to pravo inicijative bore, kako se žestoke borbe zanj vode, tad će se znati ocjeniti i gubitak toga prava, kojeg se mi u ovoj nagodbenoj osnovi tako lahko ‘mir nichts, dir nichts’ odričemo. (…)
S koje god strane motrimo osnovu nagodbenu, vidit ćemo, da s njom nismo našemu programi niti u pogledu ustavnosti, niti narodnosti, niti cjelokupnosti, niti blagostanja zadovoljili. (…)
Dato, sed non concesso, da je ustavnost u sadašnjoj neizviestnosti nesnosljiva; ali ja sam dokazao, da ovoj nagodbenoj osnovi sva jamstva fale, koja bi u stanju bila, ustavnost nam bolje osigurati, nego što ju sada uživamo. (…)“

Autor: dr. Ignjat Brlić (Brod na Savi, 1834.-1892.), političar i pravnik