U ponedjeljak, 8. travnja 2019. godine, u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest, održan je prvi od sedam znanstvenih kolokvija iz niza „Modeli i iskustva intelektualnog transfera u razdoblju (proto)modernizacije,“ planiranih u sklopu provedbe projekta Europski korijeni moderne Hrvatske: transfer ideja na političkom i kulturnom polju u 18. i 19. stoljeću (EuKor: HRZZ, IP-2018-01-2539).
Uvodnu riječ održao je ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest, dr. sc. Gordan Ravančić, a voditeljica projekta, dr. sc. Vlasta Švoger, predstavila je suradnike te glavne ciljeve i očekivane rezultate provedbe projekta EuKor.
Moderator skupa i suradnik na projektu, dr. sc. Branko Ostajmer, predstavio je izlagače, Veroniku Eszik (Institut za povijest Mađarske akademije znanosti – Budimpešta) i dr. sc. Dietera Hechta (Institut za kulturalne znanosti i povijest kazališta Austrijske akademije znanosti – Beč), te otvorio znanstveni kolokvij.
S temom Late Nineteenth-Century Anti-Modernisms in East-Central Europe, Veronika Eszik ukazala je na pojedine antimoderne ekonomsko-idejne procese u kontekstu ugarskog dijela Habsburške Monarhije u 19. stoljeću. U raspravi koja je uslijedila, dodatno je pojašnjen sadržaj koncepta ‘antimoderniteta’ te su time otvorene mogućnosti za njegovu daljnju primjenu.
Dieter Hecht je kroz izlaganje pod naslovom Jewish Students as Agents of Zionismus in Last Decades of the Habsburg Monarchy, predstavio razvoj cionističke misli među studentima židovske nacionalnosti na Sveučilištu u Beču u periodu fin de siècle. Posebnu pažnju publike privukao je studentski angažman u lokalnim zajednicama te transfer studentske kulture iz centra na periferiju, što se pokazalo relevantnim u slučajevima vezanim uz hrvatske zemlje.
